Ko kad je zabrinut

Valentin Inzko je 12 godina u BiH bio zabrinut

Valentin Inzko, odlazeći visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, "zabrinut je" već 12 godina. "Brige" su počele u martu 2009. godine, kada je stupio na tu funkciju i ostale do danas.

S tom riječi uglavnom je završavala sva njegova i reakcija Ureda visokog predstavnika (OHR) u trenucima kada se očekivalo da visoki predstavnik reagira i uhvati se u koštac s brojnim bh. problemima koji su mu "dati u amanet".

"Visoki predstavnik sa zabinutošću prati razvoj situacije..." kao da je stajalo već utipkano na saopćenjima i odgovorima na upite koji su pristizali iz njegovog ureda, bilo o kojoj temi da se radi.

Krstario bh. gradovima

Austrijski diplomata blage naravi svoje široke ovlasti, pogotovo one bonske, rijetko je koristio, pozivajući suprostavljenje strane da se sami "vrate u okvire Dejtona", mirno riješe sporove…. Pravdao se da je vrijeme za "domaću odgovornost" te da iz međunarodne zajednice nema podršku za oštrije poteze ka neposlušnicima s bh. političke scene.

Stiče se utisak kako mu to nije ni malo smetalo, pa je u višak slobodnog vremena provodio krstareći Bosnom i Hercegovinom, često se pojavljujući tamo gdje bi malo ko očekivao visokog predstavnika.

Čini se kako mu je bilo draže biti na nekoj fešti, otvoriti sajam šljive, posjetiti bosanske piramide, obići tvornicu keksa… nego se baviti puno važnijim temama, npr. problemu bošnjačke djece u Republici Srpskoj koja traže pravo na maternji jezik. Džabe je i nana Fata Orlović u njega polagala nade čekajući da se ukloni nelegalno izgrađena crkva u njenoj avliji.

Iako su njihovi problemi najočitiji primjer kršenja Dejtona, kojeg bi Inzko trebao da tumači i čuva, za 12 godina mandata nije smogao snage i volje da im omogući "zagarantovana" prava.

Popravio dojam uklanjanjem ploče na Palama

Porodice žrtava zamjeraju mu i da je prečesto žmirio na glorifikacije ratnih zločinaca, a dojam po ovom pitanju popravio je tek pred kraj mandata, postavljanjem ultimatuma za skidanje table s imenom Radovana Karadžića sa Studentskog doma na Palama.

Često mu zamjerali da je bio na "ovoj" ili "onoj" strani, da "jedne voli", "druge mrzi", na meti kritika često je bio zbog prevelike tolerancije prema politici Milorada Dodika i njegovog SNSD-a, kojima je tolerirao brojne blokade institucija, pozive na otcjepljenje, huškačke izjave… Nije pretjerano reagirao čak ni i u momentima dok su i njega lično nazivali svakakvim imenima, lijepili mu razne etikete.

Vrlo rijetko je znao "lupiti šakom o sto" i donijeti važne i velike odluke

Dragan Čović i njegov HDZ zasigurno još pamte kako je 2011. godine, donio odluku kojom se privremeno suspendiraju dvije odluke Centralne izborne komisije, zbog čega je u konačnici najjača hrvatska stranka u BiH naredne četiri godine ostala bez svojih predstavnika u izvršnoj vlasti u Federaciji BiH.

Koliko je njegova uloga bila (ne)bitna u BiH sudit će vrijeme, ali jedno je sigurno: svoj rad Inzko je itekako naplatio. S mjesečnom plaćom od oko 25.000 eura, za koju je svojevremeno kazao da ju je sam sebi smanjio, u Bosni je odavno postao milioner.

Gafovima i izjavama zabavljao javnost

Sigurno je da se u našoj zemlji dobro i zabavio, a bezbroj puta nam je pokazao i smisao za humor. Svojim, gafovima i izjavama, ako ništa, često nas je znao nasmijati. Npr., kada je svojevremeno nepozvan ušetao u jednu TV emisiju, kao da dolazi na druženje u nekom ugostiteljskom objektu, i pridružio se voditelju i gostima. Kako je objasnio, mislio je da da je u pitanju neka "sjedaljka" i da se voditelj i gosti "opuštaju".

Valentin Inzko rođen je 22. maja 1949. u Klagenfurtu u Austriji, a odrastao je u porodici u kojoj se govorio slovenački jezik. Završio je dvojezičnu osnovnu školu (na slovenačkom i njemačkom) u selu Suetschachu u blizini Klagenfurta, te srednju školu za slovenačku manjinu. Studirao je pravo i strane jezike na Univerzitetu u Grazu, sa težištem na ruskom i tadašnjem srpskohrvatskom jeziku. Nakon toga studirao je na Diplomatskoj akademiji u Beču.

Od Mongolije do Sandžaka i Šri Lanke

Kao diplomat angažiran za jugoistočnu Evropu još od 1981. godine, kada se priključio Ministarstvu vanjskih poslova Austrije i počeo raditi za odjel zadužen za odnose sa tom regijom. Od 1982. do 1986. godine radio je u Austrijskoj ambasadi u Beogradu, a 1992. godine bio je na čelu Misije OSCE-a za Sandžak.

Od 1996. do 1999. godine Inzko je bio prvi rezidentni austrijski ambasador u Bosni i Hercegovini. Na toj funkciji bio je odgovoran za uspostavljanje Austrijske ambasade u Sarajevu. Od 1999. do 2005. godine Inzko se nalazio u Beču na čelu odjela koji je unutar Ministarstva vanjskih poslova Austrije zadužen za srednju, istočnu i južnu Evropu, te središnju Aziju i južni Kavkaz.

Prije nego što se pridružio Ministarstvu vanjskih poslova, Inzko se nalazio na vodećim funkcijama u misijama Razvojnog programa UN-a u Mongoliji i Šri Lanki. Ostale diplomatske dužnosti koje je obavljao uključuju dužnost predstavnika Austrije pri Ujedinjenim narodima, te zamjenika direktora UN-ove Misije za razoružanje.

Danas je poručio da ne ide odmah iz BiH, a da će se po povratku u Austriju baviti kulturom.

Podijeli

Komentari